U posljednja dva desetljeća Joanne Kurtzberg koja radi na Duke sveučilištu, Sjeverna Karolina, SAD, vodi međunarodno poznat dječji program za transplantaciju matičnih stanica djece koja imaju rak, poremećaje krvi i nasljedne bolesti.
Uspjeli smo pokazati da transplantacija krvi iz pupkovine spašava život, kao i da poboljšava neurološko stanje djece sa nekim od ovih oboljenja - kaže ona.
Kako je sve počelo?
Prije 34 godine kada sam rodila sina, pitala sam svog ginekologa, zašto su nakon poroda bacili krv iz pupkovine.
I tada sam vjerovala da se mogu iskoristiti te mislila da je treba pohraniti, ali ginekolog mi je odgovorio: “Pustite to” – kaže dr.Joanne Kurtzberg
Nažalost, čak i danas širom sveta još uvek postoje ginekolozi koji ne veruju u lečenje matičnim ćelijama, jednostavno zbog neznanja.
A ginekolog je jedini doktor koji prati ženu tijekom trudnoće i ako je on ne preporuči tu mogućnost i ne potiče je da izabere ovu uslugu, zašto bi ona uložila novac u nešto što može izgledati kao luksuz? – kaže dr.Kurtzberg.
Jeli Vaš san od djetinjstva bio liječenje matičnim stanicama?
Apsolutno ne! Odrasla sam u New Yorku, kao i sve tadašnje djevojke svirala sam klavir i upisala glazbenu akademiju na privatnom fakultetu. Nikada nisam razmišljala o medicini.
Međutim, kako bih zaradila novac za školovanje, radila sam sa autističnom djecom i primjetila da ih samo ritam i tonovi vraćaju u stvarnost. Ovaj prijelaz iz izolacije u realnost me je fascinirao i odlučila sam saznati više o autizmu, kako bih pronašla i neke druge vrste pomoći za njih.
Prva transplantacija matičnih stanica
Proučavanje autizma dovelo je dr.Kurtzberg do medicinske škole, a onda je sve krenulo jedno za drugim.
Specijalizirala se za pedijatriju, završila sub-specijalizaciju za pedijatrijsku hemato-onkologiju i počela da proučavati relativno novo polje - liječenje matičnim stanicama. 1988. godine sudjelovala je u prvoj transplataciji krvi iz pupkovine.
Ja zapravo nisam radila ništa tijekom transplantacije, bila sam prisutna jer sam dovela pacijenta. Liječila sam dječaka koji je rođen sa Frankonijevom anemijom, teškim nasljednim oboljenjem koji oštećuje koštanu srž. Pratila sam ga gotovo svakodnevno od rođenja do njegove pete godine.
Kad više nisam imala što ponuditi od mogućnosti liječenja, morala sam da obavestim njegove roditelje da bez presađivanja matičnih ćelija iz pupčane vrpce, on neće živeti duže od šest meseci. Oni su pristali na transplantaciju, prvu takve vrste, jer su želeli da znaju da su učini sve, kako bi spasli njegov život.
Petodišnji dečak Metthewu je prvo podvrgnut hemioterapiji a potom je urađena transplantacija matičnih ćelija koje je dobio od svoje sestre koja se rodila te godine. Metju je danas zdrav mlad čovek koji vodi normalan život i bavi se edukacijom bračnih parova o značaju čuvanja matičnih ćelija – kaže s ponosom dr.Joanne Kurtzberg.
