Korištenjem animalnih modela i humanih matičnih stanica, u strogo kontroliranim laboratorijskim uvjetima, znanstvenici ispituju molekulske mehanizme kojima matične stanice sprječavaju razvoj autoimunih i malignih bolesti. Rezultati istraživanja njihovog utjecaja na sprječavanje progresije fulminantnog hepatitisa, kod kojeg je smrtnost u svijetu 80 od 100 - ohrabruju stručnjake.
"Mi smo prvi pokazali molekulske mehanizme, otkrili smo točno kojim mehanizmom, koje molekule liječe matične stanice, kad spriječe proces tih bolesti preko točno određenih stanica, koje se zovu NKT stanice i koje su najbrojnije u jetri i imaju ključnu ulogu u mehanizmima oštećenja jetre", kaže prof. dr Vladislav Volarević, fakultet Medicinskih znanosti u Kragujevcu.
Postignuti rezultati osnova su za novi terapijski pravac u liječenju te bolesti, vjeruju u Centru za molekularnu medicinu i istraživanja matičnih stanica kragujevačkog fakulteta medicinskih znanosti. Znanstvena dostignuća razmjenjuju sa kolegama širom svijeta, koji se također bave pretkliničkim istraživanjima.
"Koristimo mezenhimalne matične stanice iz zuba koje ljudi ioanko odbacuju. Kasnije se koriste za pokušaj remodulacije koštanog tkiva, odnosno regeneraciju kostiju", kaže prof.dr Georgio Mouri - Sveučilište Foga, Italija.
Dobitnik Nobelove nagrade, Donald Thomas, prije šezdesetak godina, prvi je primjenio matične stanice u liječenju leukemije. Kod nas je, Vojnomedicinska akademija, pionir u toj oblasti. "Lijek budućnosti," koji predstavlja prekretnicu u medicini, danas ima veliku primjenu.
"Bolesti oka, da se stvori nova retina, može se napraviti nova koža u laboratoriju, sve više se koriste kod neurodegenerativne bolesti, imate menzeihimalne matične stanice koje se koriste za oboljenja lokomotornog aparata, odnosno stvaranje novih kostiju i koštanog tkiva", kaže prof. dr Miodrag Stojković, genetičar.
Prva banka matičnih stanica, koja se gradi u Kragujevcu, trebala bi biti dovršena sredinom 2022. godine. Tu će biti i znanstvena baza za proučavanje matičnih materijala. U fokusu današnjih istraživača su neurodegenerativne bolesti: Parkinskonova i Alzheimerova bolest, i povrede leđne moždine.
